Trake za autobuse usred autoputa A40 u Essenu,

Dolaskom toplijeg vremena sve češće se počinje govoriti o beta-karotenu, tvari koja učinkovito štiti kožu od štetnog utjecaja pretjerane izloženosti suncu tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja. No, zbog višestruko blagotvornog djelovanja na funkcije kože i sluznice, zacijelo zavrjeđuje našu pažnju tijekom cijele godine.

Beta-karoten (provitamin vitamina A, tj. retinola) je najznačajniji pripadnik skupine spojeva široko zastupljenih u prirodi koje nazivamo karotenoidi (tu još spadaju likopen, alfa-karoten, lutein, kriptoksantin i zaeksantin). Izoliran je iz mrkve tridesetih godina prošlog stoljeća. Danas je poznato da je snažan antioksidans koji se u obliku biljnog pigmenta žute do crvene boje nalazi u različitom žutom i narančastom voću te lisnatom povrću tamnozelene boje.

Dokazano je da je nužan za zaštitu i normalnu funkciju kože i sluznica. Kožu štiti od štetnih vanjskih utjecaja, a sluznici osigurava prijeko potrebnu vlažnost, i to pretvorbom u vitamin A.

Svojim antioksidativnim djelovanjem štiti od slobodnih radikala koji oštećuju stanice organizma i dovode do različitih poremećaja i bolesti, pa i malignih. Stoga se može reći da djeluje antikancerogeno, a pridonosi i različitim terapijskim postupcima.

Obrambene snage organizma snaži jačanjem T-staničnog imuniteta, sudjelovanjem u sintezi imunoglobulina i stimuliranjem diferencijalnog sazrijevanja stanica.

Nužan je za stvaranje pigmenta melanina u koži, a dokazan je i njegov pozitivan učinak na prevenciju noćnog sljepila i preosjetljivosti na svjetlo. Iako nije znanstveno dokazano, pretpostavlja se da pozitivno djeluje i na liječenje alkoholizma, gastritisa, katarakte te degeneracije žute pjege.

Apsorpcija karotenoida u našem organizmu kreće se od 10 do 30 posto. Potiču je masnoće iz hrane, a smanjuju prehrambena vlakna. Za razliku od drugih karotenoida, nakon apsorpcije beta-karoten se, prema potrebama organizma, metabolizira u vitamin A. Zato uzimanjem dostatnih količina beta-karotena organizmu osiguravamo optimalne količine vitamina A, koji je prijekom potreban za njegove brojne funkcije.

Razlikujemo prirodni i sintetski beta-karoten, koji dokazano nemaju razlika u djelovanju. Sintetski se sastoji od jedne molekule (trans beta-karoten), a prirodni od dvije molekule (trans beta-karoten i 9-cis-beta-karoten). Pripravci beta-karotena, u kojima se pojavljuje kao sintetski i prirodni, mogu biti u obliku praha, tableta, kapsula i dražeja.

Nedovoljan unos – Važnost svakodnevnog uzimanja beta-karotena potvrdile su brojne studije, a prema preporukama trebalo bi ga uzimati 10 do 60 mg svaki dan.
Osobe koje se hrane uravnoteženo, hranom bogatom voćem i povrćem, dobivaju vjerojatno dostatne količine beta-karotena. Međutim, smatra se da moderni čovjek prehranom uzima samo 2 mg beta-karotena na dan. Epidemiološki podaci govore da u zapadnom svijetu, npr. u SAD-u, čak oko 45 posto stanovništva ne unosi dovoljnu količinu vitamina A, što posredno govori da je nedovoljan i unos beta-karotena.

Ako malo pretjeramo? – Podaci iz literature navode da beta-karoten, uzima li se u dozama od 30 do 180 mg na dan, ne izaziva štetne nuspojave. Doze iznad 60 mg na dan mogu obojiti kožu u žuto (ksantoza), a osobe koje dulje vrijeme uzimaju beta-karoten u dozi većoj od 30 mg može pogoditi bezopasna i prolazna hiperkeratonemija.

Budući da apsorpcija beta-karotena nije velika te da se sporo metabolizira u vitamin A, kod unosa većih količina ne postoji opasnost od hipervitaminoze vitamina A. Beta-karoten se kao provitamin topljiv u mastima uglavnom pohranjuje u masnom tkivu, a ne u jetri, tako da su rijetka toksična oštećenja jetre.

Primjena u trudnoći – Kako nije dokazan mogući štetan utjecaj beta-karotena na zametak, pripravke s beta-karotenom mogu uzimati i trudnice. S obzirom na to da se beta-karoten mnogo koristi u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji kao bojilo, provedena su brojna toksikološka ispitivanja in vitro i na životinjama. Budući da ne postoje dokazi o potencijalnim mutagenim, teratogenim ili kancerogenim učincima, Američka agencija za hranu i lijekove (US FDA) ocjenjuje ga kao sigurnim.

Posebne napomene – Budući da beta-karoten snižava razinu vitamina E u organizmu, osobama koje dugo uzimaju pripravke beta-karotena preporučuje se dodatno uzimanje vitamina E.

Također se smatra da bi pušači trebali izbjegavati uzimanje sintetskog beta-karotena s obzirom na to da su neka ispitivanja pokazala da može povećati rizik od raka grla u pušača. Stoga se pušačima ne preporučuje uzimanje više od 6 mg beta-karotena na dan. Oprez je potreban i kod osoba sa šećernom bolešću koje ne mogu učinkovito iskoristiti veće količine beta-karotena.

Iako se općenito smatra da primjena beta-karotena u obliku dodatka prehrani ne bi trebala biti rizična, postoje mišljenja da bi dugotrajna upotreba suplemenata beta-karotena mogla biti povezana s većom učestalošću karcinoma pluća u starijih osoba.

Zbog važne funkcije zaštite kože od opasnog spektra UV-zračenja, beta-karoten sastavni je dio pripravaka koji se uzimaju oralno nekoliko mjeseci prije sezone sunčanja i krema za sunčanje. Pripravcima za oralnu primjenu često se dodaju tvari koje pojačavaju njegovo djelovanje ili, pak, one koje dodatno djeluju na zaštitu kože, a to su: vitamini C i E te element u tragovima selen.

Vitamin C snažan je antioksidans koji neutralizacijom slobodnih radikala sprječava oštećenja kože i utječe na bržu regeneraciju već oštećene kože. Nepotrebno je podsjećati koliko je djelotvoran kod oslabljenog imuniteta, infekcija, umora i iscrpljenosti.

Vitamin E sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama u organizmu, što uz snažno antioksidativno djelovanje blagotvorno djeluje na stanje kože.

Selen pojačava antioksidativno djelovanje vitamina E, što dodatno štiti kožu od štetnog UV zračenja.

Redovitim uzimanjem nekog od pripravaka beta-karotena, koji po mogućnosti sadrži i tvari koje dodatno pridonose njegovu blagotvornom učinku, možemo učiniti mnogo za pravilnu funkciju i zaštitu kože i sluznica, ali i organizma u cjelini.