Posjeta ginekologu za mnoge žene nije nimalo ugodan. 

Posjeta ginekologu za mnoge žene nije nimalo ugodan.

Međutim, važno je da znate da redovni pregledi i otvoren razgovor sa specijalistom mogu itekako doprinijeti zdravlju.

Ginekolozi su odlučili da otkriju šta ne vole kod svojih pacijenata.

1. “Oprostite, nisam se obrijala.”

Nas ne zanima frizura. Imamo malo vremena da se skoncentrišemo na pregled i stvarno nas ne brine to što žene nisu obrijane. Pogotovo ako im nisu obrijane noge. Mi s tim nemamo veze i to je stvarno tema na koju bismo trebali trošiti dragocijeno vrijeme.

2. Preskakanje pregleda zbog menstruacije

Menstruacija nije razlog da ne dođete na pregled. Današnji papa testovi omogućavaju test i za vrijeme ciklusa.

3. Postavljanje dijagnoze

Svaka žena dobro poznaje svoje tijelo, ali kada je riječ o sekretu i drugim problemima, mnoge žene same postavljaju dijagnozu što može da ima loše posljedice.

4. Zaboravite da pomijenete lijekove koje pijete

Nijedan ginekolog ne voli pacijentkinju koja je neodgovorna prema svom zdravlju i zaboravi da pomene taj bitan podatak.

5. Dolazak na pregled tek kada se javi problem

Neke žene kod ginekologa odlaze tek kada primijete problem, a tada je često prekasno. Vrlo je važno da pacijentkinja shvati važnost redovnog pregled.

BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻

Sve o beta-karotenu na jednom mjestu: opći pregled – djelovanje – upotreba i djelotvornost – nuspojave – posebne mjere opreza i upozorenja – interakcije – doziranje

Opći pregled beta-karotena

Beta-karoten svrstava se u skupinu pigmenata koji se nazivaju karotenoidiU organizmu se pretvara u vitamin A. Zajedno s ostalim karotenoidima osigurava otprilike 50 posto dnevnih potreba za vitaminom A. Beta-karoten se nalazi u voćupovrću te cjelovitim žitaricama. Može se i sintetizirati u laboratoriju.

Beta-karoten se koristi kod nasljednog poremećaja osjetljivosti na svjetlo (eritropoetska protoporfirija, EPP). Iako ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza koji bi potvrdili te tvrdnje, pretpostavlja se da beta-karoten pridonosi prevenciji određenih stanja poput bolesti srca, katarakte i sl.

Različita zdravstvena tijela preporučuju konzumaciju beta-karotena i ostalih antioksidansa iz hrane umjesto iz suplemenata. Jedenjem pet porcija voća i povrća dnevno osigurava se od 6 do 8 mg beta-karotena.

Kako djeluje beta-karoten?

Beta-karoten se u organizmu pretvara u esencijalni nutrijent – vitamin A. Karakterizira ga antioksidativno djelovanje, koje pridonosi zaštiti stanica od štetnog djelovanja oksidativnog stresa.

Upotreba i djelotvornost beta-karotena

DJELOTVORAN U SLUČAJU

  • Eritropoetska protoporfirija (nasljedni poremećaj osjetljivosti na svjetlo). Upotreba beta-karotena „na usta“ može pridonijeti smanjenju osjetljivosti na sunce kod osoba s eritropoetskom protoporfirijom.

MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU

  • Komplikacije nakon poroda. Izgleda da upotreba beta-karotena „na usta“ prije, tijekom i po završetku trudnoće može umanjiti rizik od proljeva i temperature nakon pprpda.
  • Opekline od sunca. Izgleda da upotreba beta-karotena „na usta“ može smanjiti pojavu opeklina od sunca kod osoba osjetljivih na sunce. Međutim, malo je vjerojatno da primjena beta-karotena ima značajnog utjecaja na smanjenje rizika nastanka opeklina od sunca među općom populacijom. Također, pretpostavlja se da beta-karoten ne smanjuje rizik od razvoja karcinoma kože (melanoma), niti poremećaja kože povezanih s izloženošću suncu.

MOGUĆE NEDJELOTVORAN U SLUČAJU

  • Aneurizma. Istraživanja ukazuju kako konzumiranje beta-karotena „na usta“ tijekom 5,8 godina ne prevenira razvoj aneurizme abdominalne (trbušne) aorte kod muških uživatelja duhana.
  • Alzheimerova bolest. Izgleda da konzumacija hrane bogate beta-karotenom ne pridonosi smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti.
  • Katarakta. Malo je vjerojatno da konzumacija beta-karotena samog ili u kombinaciji s vitaminom C, vitaminom E i cinkom tijekom 8 godina smanjuje vjerojatnost pojave ili razvoja katarakte.
  • Cistična fibroza. Konzumacija beta-karotena „na usta“ tijekom 14 mjeseci ne pridonosi poboljšanju plućne funkcije kod osoba s cističnom fibrozom.
  • Dijabetes. Neka rana istraživanja ukazuju kako je konzumacija hrane bogate beta-karotenom povezana sa smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa tipa II. Međutim, upotreba suplemenata na bazi beta-karotena nije pokazala da smanjuje rizik od razvoja dijabetesa i komplikacija povezanih s dijabetesom.
  • Moždani udar. Uporaba beta-karotena „na usta“ tijekom šest godina ne smanjuje rizik od moždanog udara kod muških pušača. Također, postoje određeni dokazi da suplementacija beta-karotenom povećava rizik od krvarenja u mozgu kod ljudi koji uživaju alkohol.

VRLO VJEROJATNO NEDJELOTVORAN U SLUČAJU

  • Bolest srca. Američka udruga za srce (engl. American Heart Association, AHA) objavila je kako znanstveni dokazi ne opravdavaju upotrebu antioksidansa poput beta-karotena za smanjenje rizika od razvoja bolesti srca. Istraživanja također pokazuju kako beta-karoten u kombinaciji s vitaminima C i E ne smanjuju rizik od bolesti srca.
  • Rak pluća. Izgleda da konzumacija beta-karotena povećava rizik od raka pluća kod pušača, bivših pušača, ljudi izloženih azbestu te onih koji su uz pušenje prakticirali uživanje u alkoholu. Izgleda da beta-karoten iz hrane nema takav učinak. Upotreba suplemenata na bazi beta-karotena, vitamina E i selena tijekom pet godina ne smanjuje rizik od smrti kod ljudi s dijagnosticiranim rakom pluća.
  • Rak prostate. Korištenje suplemenata na bazi beta-karotena ne prevenira rak prostate u većine osoba. Naprotiv, postoje određene naznake da suplementi na bazi beta-karotena mogu povećati rizik od raka prostate. Postoje naznake da ljudi koji konzumiraju dnevno multivitamine i suplemente beta-karotena imaju povećani rizik od razvoja raka prostate. Također, osobe koje puše i uzimaju suplemente na bazi beta-karotena imaju povećan rizik od razvoja raka prostate.

NEDOVOLJNO DOKAZA U SLUČAJU

  • Znakovi starenja kože. Rana istraživanja pokazuju kako korištenje 30 mg beta-karotena dnevno može smanjiti znakove starenja kože. Međutim, 90 mg beta-karotena dnevno ne pokazuje isti učinak.
  • Lou Gehrigova bolest (amiotrofična lateralna skleroza, ALS). Izgleda da konzumiranje suplemenata na bazi beta-karotena ne smanjuje rizik od ALS-a. Međutim, konzumacija hrane bogate beta-karotenom izgleda da u manjoj mjeri smanjuje rizik od ALS-a.
  • Astma. Izgleda da konzumacija hrane bogate beta-karotenom ne smanjuje rizik od razvoja astme.
  • Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB). Izgleda da konzumacija hrane s većim udjelom beta-karotena pomaže u prevenciji bronhitisa i problema s disanjem kod pušača s KOPB-om. Međutim, suplementi na bazi beta-karotena nisu pokazali takav učinak.
  • Kognitivne funkcije (sposobnost pamćenja i razmišljanja). Određena istraživanja ukazuju kako konzumacija beta-karotena u razdoblju od jedne godine ne poboljšava sposobnost razmišljanja i pamćenja kod starijih muškaraca. Međutim, postoje pretpostavke da konzumacija beta-karotena tijekom 18 godina može pomoći.
  • Rak jednjaka. Izgleda da konzumacija beta-karotena ne smanjuje rizik od razvoja raka jednjaka.
  • Astma prouzročena tjelesnim naporom. Izgleda da suplementi beta-karotena preveniraju napad astme prouzročen tjelesnim naporom.
  • Prijelom. Još je uvijek nejasno prevenira li konzumacija hrane bogate beta-karotenima prijelome.
  • Rak želuca. Određena istraživanja ukazuju kako konzumacija beta-karotena ne smanjuje rizik od raka želuca. Međutim, određena istraživanja ukazuju kako konzumacija beta-karotena može zaustaviti razvoj lezija nalik raku u rak želuca.
  • Infekcija Helicobacter pylori (bakterija koja uzrokuje čir na želucu). Određena rana istraživanja ukazuju kako korištenje beta-karotena „na usta“ u kombinaciji s propisanim lijekovima ne pomaže u terapiji infekcije s Helicobacterom pylori u odnosu na same propisane lijekove.
  • HIV/AIDS. Neka rana istraživanja ukazuju kako korištenje beta-karotena „na usta“ tijekom četiri tjedna pridonosi funkciji imunosnog sustava kod osoba s HIV-om. Međutim, postoje oprečni dokazi.
  • Razvoj dojenčadi. Određena istraživanja pokazuju kako je viša razina beta-karotena u majčinom mlijeku povezana s boljim razvojem dojenčeta.
  • Nealkoholna masna bolest jetre (bolest jetre kod osoba koje piju malo ili uopće ne piju alkohol). Određena istraživanja pokazuju da se prehrana bogata-karotenom povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja nealkoholne masne bolesti jetre.
  • Oralna leukoplakija (bijele mrlje na unutarnjoj strani obraza obično prouzročene pušenjem). Nejasno je koliko primjena beta-karotena „na usta“ smanjuje simptome oralne leukoplakije. Određena istraživanja ukazuju kako je takvo djelovanje beta-karotena moguće ukoliko se koristi u razdoblju do 12 mjeseci. Međutim, izgleda da beta-karoten ne pridonosi smanjenju simptoma ili prevenciji karcinoma usne šupljine.
  • Oralni mukozitis (upala sluznice usne šupljine). Izgleda da uzimanje beta-karotena „na usta“ ne prevenira oralni mukozitis tijekom radioterapije ili kemoterapije.
  • Osteoartritis. Konzumacija hrane s većim udjelom beta-karotena može prevenirati pogoršanje osteoartritisa. Međutim, izgleda da ne smanjuje rizik od razvoja osteoartritisa.
  • Rak jajnika. Prehrana bogata karotenoidima, što uključuje i beta-karoten može smanjiti rizik od razvoja raka jajnika kod žena u postmenopauzi.
  • Rak gušterače. Izgleda da konzumacija suplemenata beta-karotena ne smanjuje rizik od razvoja raka gušterače.
  • Parkinsonova bolest. Izgleda da konzumacija hrane bogate beta-karotena ne utječe na vjerojatnost razvoja Parkinsonove bolesti.
  • Poboljšavanje rezultata fizičke aktivnosti. Konzumacija hrane bogate beta-karotenima poboljšava rezultate fizičke aktivnosti i mišićne snage kod starijih osoba.
  • Polimorfna erupcija svjetlosti (PMLE, kožni osip prouzročen izlaganju suncu). Određena istraživanja ukazuju kako konzumacija suplemenata beta-karotena mogu smanjiti osjetljivost izlaganja suncu kod osoba s polimorfnom erupcijom svjetlosti. Međutim, sva istraživanja ne potkrjepljuju navedenu tvrdnju.
  • Senilna makularna degeneracija (bolest oka koja uzrokuje gubitak vida kod starijih osoba).
  • Nuspojave kemoterapije.
  • Gubitak sluha.

Potrebno je prikupiti još dokaza koji bi potvrdili opravdanost upotrebe beta-karotena u navedenim slučajevima.

Nuspojave beta-karotena

Kada se uzima „na usta“

Beta-karoten je VJEROJATNO SIGURAN kod odraslih i djece kada se koristi u preporučenoj dozi. Međutim, suplementi na bazi beta-karotena se ne preporučuju za opću upotrebu.

Suplementi beta-karotena su MOGUĆE NESIGURNI kada se koriste „na usta“ u većoj dozi, pogotovo tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Visoke doze beta-karotena mogu uzrokovati žutu ili narančastu boju kože.

Postoji sve veća zabrinutost da konzumacija visokih doza suplemenata na bazi beta-karotena može više štetiti nego koristiti. Određena istraživanja pokazuju kako visoke doze beta-karotena mogu povećati rizik od smrti različitih uzroka, povećati rizik od razvoja određenih tumora i drugih mogućih nuspojava. Osim toga, postoji zabrinutost da konzumacija većih doza multivitamina u kombinaciji s beta-karotenom povećava rizik od razvoja tumora prostate.

Posebne mjere opreza i upozorenja u primjeni beta-karotena

Trudnoća i dojenje – Beta-karoten je VJEROJATNO SIGURAN kada se koristi „na usta“ u odgovarajućoj dozi. Međutim, veće doze suplemenata beta-karotena se ne preporučuju za opću upotrebu tijekom trudnoće i dojenja.

Djeca – Beta-karoten je VJEROJATNO SIGURAN kada se koristi „na usta“ u odgovarajućoj dozi.

Povijest izloženosti azbestu – Među osobama koje su bile izloženi azbestu, suplementi beta-karotena mogu povećati rizik od razvoja tumora. Nemojte koristiti suplemente beta-karotena ako ste bili izloženi azbestu.

Pušenje – Među ljudima koji puše, suplementi beta-karotena mogu povećati rizik od razvoja raka debelog crijevaraka pluća i raka prostate. Nemojte koristiti suplemente beta-karotena ukoliko ste pušili ili pušite.

Interakcije beta-karotena

UMJERENA INTERAKCIJA

Lijekovi koji se koriste za snižavanje vrijednosti kolesterola (statini) i beta-karoten

Uporaba kombinacije beta-karotena, selena, vitamina C i vitamina E može smanjiti učinkovitost lijekova koji se koriste za snižavanje razine kolesterola. Nije poznato koliko sam beta-karoten umanjuje učinkovitost nekih lijekova za snižavanje vrijednosti kolesterola.
Lijekovi za snižavanje vrijednosti kolesterola (statini) su: atorvastatin, rosuvastatin, simvastatin, lovastatin, fluvastatin.

Niacin i beta-karoten

Uporaba beta-karotena u kombinaciji s vitaminom Evitaminom C i selenom može umanjiti neke od učinaka niacina. Niacin može pridonijeti povećanju vrijednosti „dobrog kolesterola“ (HDL), dok ga beta-karoten u kombinaciji s navedenim drugim vitaminima i mineralima može sniziti.

Doziranje beta-karotena

Preporučeni dnevni unos za beta-karoten još uvijek nije definiran zbog nedovoljnih dokaza vezanih uz njegovu primjenu.

Međutim, Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA) zaključila je kako primjena beta-karotena iz hrane i u obliku suplemenata u dozi do 15 mg dnevno ne povećava rizik od štetnih učinaka na zdravlje opće populacije. Pod općom populacijom podrazumijevaju sve društvene skupine, uključujući i teške pušače (više od 20 cigareta dnevno).

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*