„Želim potencirati još jednu veoma važnu stvar, na koju sam jako ponosan jer sam uspio uvjeriti nadležne da ovog puta izbrišu stavku ‘bošnjački jezik’. Sada je ostao samo ispravan termin (bosanski jezik)“
Razgovarao: Faris Marukić
Nedavno su objavljeni rezultati popisa u Sjevernoj Makedoniji. Objavljena je i etnička i vjerska struktura stanovništva ove države, broj praznih naselja, prosječna starost stanovništvam koliko ljudi ima više od stotinu godina…
Poslanik u Sabranju, makedonskom parlamentu, profesor Zećir Ramčilović za Politicki.ba analizirao je neke od, za Bošnjake u toj državi, najvažnijih detalja.
Na pitanje kakve tendencije ukazuju rezultati izvršenog popisa Ramčilović kaže:
„Konačno nakon dvije decenije uspješno je završena ova značajna statistička operacija. Nažalost, rezultati Popisa ukazuju da, pored smanjenog prirodnog prirasta, stopa iseljavanja je u ovom dugom periodu bila izuzetno visoka kod svih građana naše države“.
Ukazuje da je broj stanovništva od 2002 godine do danas je smanjen za 186.000 osoba, te da sada u Sjevernoj Makedoniji živi 1.836.713 stanovnika. Smatra da treba očekivati da će se ovaj trend nastaviti, i da će zaustavljanje iseljavanja stanovništva biti veoma težak zadatak.
O tome kako je tekla kampanja za popis unutar bošnjačke zajednice kaže:
„Nakon donošenja Zakona o popisu, kampanja, prije i za vrijeme Popisa je bila intenzivna. Jedan od problema je što se i popis odgodio s proljeća na jesen, što je uticalo na tok kampanje. Bez obzira na to što su moja očekivanja bila veća, kao i na sve ono što je urađeno u kampanji prije i za vrijeme popisnih aktivnosti, s daljom obradom drugih podataka Popisa moći će se vidjeti realnija slika i razlozi za ovakve rezultate, kako kod Bošnjaka, tako i kod drugih naroda“.
Naglašava da je na Popisu iz 2002. godine u Sjevernoj Makedoniji živjelo 17.018 ili 0.84% Bošnjaka, dok je sada ukupan broj naše zajednice 18.163, od kojih broj rezidenata čini 16.042 lica.
„Želim potencirati još jednu veoma važnu stvar, na koju sam jako ponosan jer sam uspio uvjeriti nadležne da ovog puta izbrišu stavku ‘bošnjački jezik’. Sada je ostao samo ispravan termin (bosanski jezik)“, dodaje.
Kaže da se time omogućilo da nema razilaženja i vještačke podjele prema jeziku među Bošnjacima. Po rezultatima popisa maternjim, bosanskim jezikom govori 0,85% od ukupnog stanovništva, skoro identično koliko je i procenat Bošnjaka.
Taj podatak poredi sa rezultatima među srpskim narodom, koji je zastupljen sa 1.30%, a maternjim srpskim govori samo 0.61% .
„Ovaj dio oko jezika me stvarno pravi sretnim jer konačno neće imati nikakvih institucionalnih problema po pitanju jezika“, naglašava naš sagovornik.
Upitan na koji način će rezultati uticati na položaj Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji on odgovara:
„Rezultati Popisa imat će uticaja na cijelo društvo, konačno će se moći praviti adekvatne strategije za razvoj i planiranje. Ovo se direktno tiče i Bošnjaka. Ali, obično, broj, odnosno procenti jednog naroda u ukupnom stanovništvu najviše se vezuju za “pravičnu zastupljenost u institucijama” tog naroda i direktno utiču na istu. Tako da u tom smjeru procenat je nešto veći, a time i procenat Bošnjaka u institucijama treba biti veći“.
Kaže da se ovo odnosi i na druge segmente kao što je službena upotreba bosanskog jezika, obrazovanje, kultura i sl., ali s obzirom na to da procenat Bošnjaka nije drastično promijenjen, rezultati Popisa neće imati u tom smjeru većeg značaja.
Zaključuje da i dalje ostaje mukotrpan nastavak borbe za kompletnu implementaciju svih zakonskih propisa koji znače i bolji položaj i bolju integraciju u društvu.
