Predsjednica Kosova Vjosa Osmani prije neki dan izjavila je kako je razgovarala sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine BIH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem o mogućnostima ukidanja viznog režima između dvije zemlje.

Ona je odgovarajući na pitanja novinara 4. aprila rekla da bi moglo doći do potpisivanja sporazuma da građani Kosova na teritoriju BiH ulaze s ličnim kartama, i obrnuto kako građani ne bi plaćali “cijenu nepriznavanja kosovske nezavisnosti”.

Osmani je istakla da Kosovo sa Srbijom ima sporazum o slobodi kretanja uz lične karte, te da ne postoji ni jedan razlog da se takav sporazum ne postigne i sa BiH.

Bosna i Hercegovina, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova, osim Srbije, priznaje pasoš Republike Kosovo kao važeći dokument. No, građanima Kosova za ulazak u Bosnu i Hercegovinu potrebna je viza.

Također, Kosovo je 2014. godine BiH uvelo recipročne mjere na vizni režim.

Za ulazak na teritoriju Kosova bh. građani vizu mogu pribaviti u ambasadama Kosova u Tirani i Zagrebu. Nakon podnošenja zahtjeva, podnosilac uplaćuje 40 eura, a na odgovor se čeka 15 dana.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za Faktor su rekli kako nisu uključeni u razgovore koje je spomenula predsjednica Kosova. No, naglasili su da se u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan i u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC), odvijaju pregovori predstavnika pet država Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, S. Makedonija, Crna Gora, Albanija) i Kosova na zaključenju dva sporazuma kojima bi se osigurala sloboda kretanja državljana zemalja Zapadnog Balkana kao i državljana trećih zemalja u regiji Zapadnog Balkana.

“Radi se o Sporazumu o slobodi kretanja i boravka na Zapadnom Balkanu sa osobnom iskaznicom i Sporazumu o slobodi kretanja državljana drugih zemalja na Zapadnom Balkanu”, kazali su iz Ministarstva.

Dodali su da su aktivnosti pokrenute na osnovu Deklaracije lidera država Zapadnog Balkana, koju su isti potpisali na Summitu u Sofiji, u okviru Berlinskog procesa, 2020. godine.

“Riječ je o regionalnim sporazumima država Zapadnog Balkana čiji učesnik je i Bosna i Hercegovina. Pregovori oko usuglašavanja teksta ovih sporazuma se odvijaju unutar radne grupe u kojoj učestvuju predstavnici ministarstava vanjskih poslova država regije”, naveli su iz Ministarstva.

Pored značaja slobodnog kretanja stanovništva, ni ekonomski učinak između ove dvije države nije zanemarljiv.

U 2021 godini obim spoljnotrgovinske razmjene između BiH i Kosova iznosio je 134.170.219 KM. Na tržište Kosova izvezeno je robe u vrijednosti od 110.701.248 KM, a uvezeno je 23.468.971 KM, gdje je ostvaren suficit u robnoj razmjeni od 87.232.277 KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Ukidanjem taksi od strane kosovske vlade u februaru 2020. godine došlo je do obnavljanja ugovora koje su naši izvoznici imali prije uvođenja taksi, tako da imamo komparativne prednosti, a to su blizina tržišta i jeftiniji transportni troškovi”, navode iz VTK-a.

Napomenuli su da je tokom 2022. godine nastavljena robna razmjena sa Kosovom, tako da je za dva mjeseca ove godine izvezeno robe u vrijednosti 16.254.118 KM, a uvezeno 2.788.400 KM.

Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, na čijim se sesijama često diskutuje o ovom pitanju, navodi kako bi svi bili izuzetno sretni ukoliko bi se ta mogućnost na kraju i ostvarila.

“Međutim, koliko je meni poznato sve je ipak blokirano od strane jednog člana Predsjedništva, odnosno, jedne političke opcije. Za sada, nažalost, ne vidim, izuzev produktivnog i dobronamjernog postupka Kosova, da se sa naše strane u ovom trenutku to može realizirati zbog ukupnih blokada na rad državnih institucija”, rekao je Kulenović.

Milorad Dodik, ističe Kulenović, ključni je faktor koji onemogućava uspostavljanje normalnih odnosa.

“I pored svih standarda internacionalnog prava pokazuje kako za njega norme i vladavina prava i zakona ne znače ništa. To je ogromna šteta za normalnu komunikaciju između građana ove dvije države, a posebno i za naše privrednike koji su u drugim vremenima imali itekako bliske i korisne poslovne saradnje. To se odnosi i na kulturne i obrazovne veze”, navodi on i dodaje:

“Mi smo na sesijama stalno isticali zahtjev. No, taj zahtjev zaista u ovom slučaju nije zahtjev koji sprječava bilo ko drugi nego ‘velikosrpska’ politika označena sa praktičnim postupcima Milorada Dodika i njegove svite.”

Kulenović navodi kako držanje BiH u faktičkoj izolaciji sa Kosovom jeste nešto što u najmanju ruku predstavlja posljednji izraz osionosti i prema BiH i prema Kosovu.

(Faktor)