PROŠLO JE 500 GODINA: Magellanova ostavština ubijanje, pokrštavanje, kolonizacija


Španski kralj je odobrio Magellanu ekspediciju s pet brodova i ponudio desetogodišnji monopol na tu rutu ako je doista otkrije te dio mogućeg trgovačkog profita s nje. Domorodačkom stanovništvu Magellanov dolazak najavio je doba osvajanja njihove zemlje, pokrštavanja i kolonizacije. Dogodile su se mračne stvari o kojima se ne priča ni dan danas. U školi smo učili povijest, no tek kada smo odrasli saznali smo da je povijest u stvarnosti bila drugačija – pobili su i pokrstili domorodce, kolonijalizirali novi svijet, a sve zbog začina

Jedrenjak Victoria (Pobjeda) pod vodstvom kapetana Ferdinanda Magellana isplovio je iz španskog grada Seville 1519. godine pa prepolovio tri oceana, otkrivši novu rutu iz Europe prema Aziji, prije nego se 1522. vratio u pristanište na Guadalquiviru.

“Pogledajte u kakvim su uvjetima živjeli pomorci, jedini koji su se živi vratili s te nezamislive avanture”, govori smeđokosa djevojka.

Španija obilježava pet stoljeća od kada je kapetan Juan Sebastian Elcano s Victoriom dovršio ekspediciju koju je započeo Magellan, koji je ubijen na Filipinima.

Potraga za začinima

No domorodačkom stanovništvu Magellanov dolazak najavio je doba osvajanja njihove zemlje, pokrštavanja i kolonizacije.

Portugal i Španjolska su u to vrijeme kao vodeće svjetske sile bili rivali na moru. Portugal je prvi zauzeo rutu prema Aziji dovozeći uz obalu Afrike mirodije europskoj aristokraciji pa je Španjolska nastojala pronaći alternativni pravac.

Portugalac Magellan, odbijen u Lisabonu, vjerovao je da se oplovljavanjem juga Južne Amerike može stići do Začinskih otoka, poznatih kao Molučki otoci u Indoneziji.

Začini su tada bili enormno vrijedni jer se njima moglo konzervirati meso.

Španski kralj je odobrio Magellanu ekspediciju s pet brodova i ponudio desetogodišnji monopol na tu rutu ako je doista otkrije te dio mogućeg trgovačkog profita s nje.

“To je bilo najveće i najznačajnije pomorsko putovanje u povijesti”, kaže povjesničar Laurence Bergreen, autor knjige “Preko ruba svijeta”.

“Otisnuti se na njega činilo se poput samoubojstva”, dodao je za časopis National Geographic.

Put u nepoznato

Brodovi su krenuli u nepoznato pa su zbog zime i teških vremenskih uvjeta sedmicama bili usidreni uz zemlju danas poznatu kao Argentina, gdje je došlo i do pobune. Jedan brod je potonuo, a jedan vratio u Španjolsku. Suzbivši pobunu Magellan je prošao prolazom koji je njemu u čast nazvan Magellanov prolaz.

“Ovih 500 godina koje obilježavaju, za nas predstavljaju neizmjernu tugu”, kaže Mirta Pocón, predstavnica domorodačkog naroda Tehuelches iz Patagonije, gdje su bili usidreni brodovi.

“Dogodile su se mračne stvari o kojima se ne priča ni dan danas. U školi smo učili povijest, no tek kada smo odrasli saznali smo da je povijest u stvarnosti bila drugačija”, rekla je Pocón za argentinsku televiziju Infomedia 24.

Novi problemi za Magellana izbili su kada je ušao u Pacifički ocean s izgladnjelom posadom.

Brodovi su stigli do Filipina gdje se Magellan uključio u sukob između dvaju lokalnih poglavica prilikom čega je pogođen otrovnom strijelom dok je napadao protivničko pleme. Zatim je ubijen.

“Magellan ne bi trebao biti smatran početkom povijesti Filipina nego tek jednim događajem u povijesti zemlje”, kaže povjesničar Ambeth Ocampo, bivši predsjednik filipinskog nacionalnog povjerenstva za povijest.

“U svom udžbeniku ću navesti da je Magellan (samo) stigao na Filipine 1521. godine”, dodao je za National Geographic.

Prvi turist na Filipinima

Nakon Magellanove smrti putovanje je nastavljeno pod vodstvom Juana Sebastiana Elcana. Taj Bask je s jedinim sačuvanim brodom, na kojem je bilo 18 od ukupno 245 članova ekspedicije, uplovio u Sevillu godine 1522.

Na povratku se suočio s ogromnim oceanom, iscrtao je na karti rute za europsku trgovinu, te postavio scenu za modernu globalizaciju.

Ekspedicija je potvrdila da se zemaljska kugla može oploviti što je otvorilo vrata europskoj kolonizaciji “Novog svijeta” u ime trgovine.

“Za nas je to također promijenilo povijest, ali nažalost na lošije”, kaže Pocón..

“Nanijeli su nam veliku bol. Govori se da su otkrili nešto, no zapravo nisu otkrili ništa, jer kada su bijelci stigli mi smo već bili ovdje”, napominje.

Njena zajednica podsjeća argentinsku vladu da su došljaci uspostavili granice koje postoje i danas i temeljem kojih je u 19. stoljeću osnovana Argentina, a da je autohtono stanovništvo bilo ondje puno ranije.

Na Filipinima, gdje je istraživač pristao, lokalni grad nazvan je Lapu-Lapu u čast poglavice čiji su ratnici ubili Magellana. Ondje je postavljen i spomenik tom poglavici.

“Lapu-Lapu je postao nacionalni heroj”, kaže Ocampos. “A Magellan je bio prvi turist na Filipinima”.

Fenix-magazin/SIM/Hina