O'Brien novi američki izaslanik za Balkan, Biden zamijenio Escobara


Iz New Yorka, Beqir Sina/INA

Predsjednik Joe Biden objavio je svoju namjeru da imenuje sljedeće dvije osobe za glavne diplomate svoje administracije, jednu za Balkan, Jamesa C. O'Briena, a drugu za Haiti, Dennisa B. Hankinsa, kao dio State Departmenta.

Karijerni diplomat James C. O'Brien nominiran je za pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, očito mijenjajući g. Gabriela Escobara, zamjenika pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, koji obnaša tu dužnost. otkako je veleposlanik Richard Grenell otišao, javlja INA.

Tko je O'Brien?

U biografiji gospodina Jamesa C. O'Briena doznajemo da je on po struci američki pravnik i diplomat koji je više od tri desetljeća služio u diplomaciji američke vlade.

O'Brien je započeo svoju diplomatsku karijeru prije služenja u State Departmentu, počevši s mjestom odvjetnika-savjetnika 1989., velikim promjenama u balkanskom socijalističkom lageru.

Kasnije je služio kao posebni predsjednički izaslanik za Balkan, odgovoran za američku diplomatsku, gospodarsku i sigurnosnu politiku u regiji.

Osim toga, gosp. O'Brien je također služio kao zamjenik ravnatelja Ureda za planiranje politike State Departmenta i kao viši savjetnik UN-ove veleposlanice i državne tajnice Madeleine Albright.

S tih je pozicija pomogao u formuliranju Daytonskog sporazuma iz 1995., kojim je okončan rat u Bosni; i usmjeravao potporu SAD-a Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, koji je pomogao privođenju pravdi odgovornih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Nadalje, finalizirao je sporazume o kontroli oružja za masovno uništenje u bivšem Sovjetskom Savezu.

O'Brien je također pregovarao o sporazumima o zaštiti prava intelektualnog vlasništva za znanstvenu suradnju s Kinom; promovirao ekološki prihvatljive međunarodne trgovinske propise za opasne materijale i materijale koji se mogu reciklirati; te je radio na tome da javno-privatna partnerstva i društvena odgovornost poduzeća postanu središnji element američke vanjske politike.

O'Brien je diplomirao na koledžu Macalester u St. Louisu. Paul, Minnesota, magistrirao na Sveučilištu u Pittsburghu i doktorirao na Pravnom fakultetu Yale.

James C. O'Brien trenutačno ima najviši čin veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a, a služio je u tri administracije Državnog odjela SAD-a, dostigavši ​​svoje najveće imenovanje u karijeri kao posebni predsjednički izaslanik za američke taoce.

O'Brein je bivši karijerni diplomat State Departmenta i dobitnik brojnih nagrada za diplomatski učinak od 1989. do 2001., gdje je služio kao viši savjetnik bivše tajnice Madeleine Albright i glavni zamjenik direktora za planiranje politike i predsjednički izaslanik za Balkan, u administracije predsjednika Clintona.

Vodio je velik i uspješan program sankcija i savjetovao o nizu pitanja, uključujući europske mirovne pregovore, sporazume o znanosti i okolišu, postsovjetsku tranziciju Rusije i Ukrajine te inicijative za istragu i kazneni progon odgovornih za ratne zločine, uključujući onih u bivšoj Jugoslaviji.

Nakon odlaska iz vlade, u Obaminoj administraciji, bio je glavni čovjek i potpredsjednik tvrtke Albright Stonebridge Group, međunarodne konzultantske tvrtke, posebno za diplomatska pitanja, tvrtke koju je osnovala bivša državna tajnica Medeline Albight.

Što se tiče Balkana, radio je u State Departmentu kada su se dogodile velike promjene padom komunizma u Albaniji i raspadom Jugoslavije.

Godine 1992. James C. O'Brien je kao mladi zaposlenik radio u malo poznatom Uredu glavnog savjetnika u State Departmentu, gdje je dao prve izvještaje američkom tisku u kojima je opisivao zločine i etničko čišćenje u Bosni. Iako Balkan nije bio njegova domena i bio je u zemlji samo tri godine, O'Brien je bio toliko dirnut izvještajima da je počeo ispitivati ​​što Sjedinjene Države znaju o tvrdnjama o genocidu u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.

Diplomirani student prava na Yaleu tada je počeo lobirati da se učini nešto po pitanju Balkana. “Svi su govorili da je to nemoguće jer je previše komplicirano”, prisjeća se. “Ali shvatio sam da stvarno moramo nešto učiniti.”

No on i mala skupina novih zaposlenika u State Departmentu navodno su počeli istraživati ​​mogućnosti. Njihov rad proizveo je ideju i mehanizam za uspostavu onoga što je sada Haaški sud za ratne zločine, tijelo s međunarodnim mandatom za optuživanje i suđenje odgovornima za sve zločine počinjene u ratovima u bivšoj Jugoslaviji (Hrvatska, Bosna, Kosovo).

Zbog svog truda O'Brien je, sa samo 30 godina, nedavno imenovan posebnim savjetnikom predsjednika Clintona i državnim tajnikom za “promicanje” krhke demokracije na Balkanu. Preselio se u ured odmah niz hodnik od državne tajnice Madeleine K. Albright.

Postao je prvi američki izaslanik koji se vratio u Jugoslaviju od pada Slobodana Miloševića, u desetljeću zategnutih odnosa između Beograda i Washingtona, gdje se susreo s prvim “postmiloševićevskim” predsjednikom Srbije Vojislavom Koštunicom.

Karijerni diplomat James C. O'Brien, koji ima reputaciju “bezgranične energije” koja pokreće stvari radeći ono što se zove “razbijanje statusa quon”, sada će, ako to odobri Senat, nakon imenovanja predsjednika Bidena, preuzeti “najteži” zadatak u State Departmentu, američke vlade, za Balkan. Nakon svega, dolazi do jednog od najdelikatnijih trenutaka američke politike, dijaloga Kosovo/Srbija za Balkan, gdje mora isplanirati kako američka diplomacija može podržati i stabilizirati najkrhkiju mladu europsku demokraciju.

Rekao je: “Zanimljivo je povlačiti paralele, čitati o padu “diktatorskih carstava” pa onda vidjeti pad komunizma, pad Miloševića i čitati o borbama američkih utemeljitelja.” (INA )