Na predstojećem Samitu NATO-a u Vilnusu, Bosna i Hercegovina može očekivati potvrdu dogovora o paketu podrške od 30 miliona eura, kojim će se finansirati 12 projekata u oblastima kao što su sajber sigurnost, zračna medicinska evakuacija i jačanje vojne policije.

To najavljuje Rikard Jozwiak, urednik na Radiju Slobodna Evropa specijaliziran za Evropsku uniju i NATO.

Politicki.ba dobio je potvrdu da se neće razgovarati o jačanju Štaba NATO u Sarajevu, te da se neće razmatrati mogućnost raspoređivanja NATO trupa u Bosni i Hercegovini.

Politički stav Sjevernoatlantskog saveza, kada je naša država u pitanju, jasno je definiran – puna podrška EUFOR-u.

To može značiti i da će NATO, na zahtjev EUFOR-a, pojačati tu podršku.

Ali ne postoji spremnost da se, mimo EUFOR-a, šalju vojnici u BiH.

Za sada, nema ozbiljnijih naznaka da će se pojačavati broj evropskih mirovnjaka, mimo onoga što je već ranije dogovoreno, poput rotacija njemačkih vojnika, te dolaska novog kontingenta Danasa i uvećanog broja vojnika iz Holandije.

Jozwiak u svojoj analizi navodi i da će se o BiH razgovarati u paketu sa Moldavijom i Gruzijom.

“Kombiniranje Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije u jednu sesiju je prilično čudno. Prva dva su kandidati za članstvo u NATO-u koji, poput Ukrajine, imaju ponude za buduće članstvo, ali nemaju konkretne rasporede. Moldavija je, s druge strane, ustavno neutralna i njeno stanovništvo je duboko podijeljeno po pitanju potencijalnog članstva”, piše Jozwiak.

Dodaje i da je “zanimljivo, u svijetlu nedavnih nemira na sjeveru Kosova u kojima su napadnute trupe NATO KFOR-a, ta zemlja formalno nije na dnevnom redu”.

“Prisustvo KFOR-a je sada pojačano za 500 vojnika, čime je ukupan broj mirovnih snaga dostigao 4.300; ali se na samitu ne očekuju rasprave o tom pitanju osim ako to eksplicitno ne iznese jedan od lidera”, napisao je Jozwiak.

Dvije su teme kljčni događaji Samita NATO u Vilnusu: Ukrajina i pristupanje Švedske.

Predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će Samitu, što je još jedan indikator snažne ofanzive Ukrajine da bude primljena u NATO. Tome se, međutim, posebno opiru Sjedinjene Američke Države i Njemačka. Turska, s druge strane, snažno zagovara prijek Ukrajine.

Kako je snažno za ulazak Ukrajine u NATO, još je snažnije Turska protiv prijema Švedske.

Recep Tayyip Erdogan i jučer je saopćio, nakon telefonskog razgovora sa Joeom Bidenom, da će Švedska još čekati. Objasnio je da je to zbog paljenja Kur’ana u Štokholmu. Mađarska je, iz svojih razloga, stava da Švedska mora još čekati.

Samit NATO-a održava se sutra i prekosutra u glavnom gradu Estonije.  POLITICKI