Nastavljaju se svjedočenja iz kojih je jasno da je tužiocima meta bio premijer Novalić


Današnje svjedočenje, odnosno ponašanje tužioca potvrdilo je ono što smo već više puta pisali

Nakon njegovog današnjeg svjedočenja jasno je i zašto, iako nije jasno da li su tužioci zaista toliko naivni da su mislili da Zolaka niko neće pozvati za svjedoka, ili su toliko neiskusni i neupućeni u proces da su vjerovalim kako se u sudnici neće saznati šta su i kako radili tokom istrage.

Naime, Zolak je danas u sudnici ispričao kako je u dva navrata tokom istrage razgovarao s tužiocima, a onda su mu nakon nekog vremena poslali istražitelja koji mu je ponudio imunitet, odnosno da ga neće goniti ako kaže šta bude trebalo, ali na njegovo pitanje šta je to tačno, istražitelj mu je rekao da će o “tome kasnije“.

Zolak je naglasio da je, i tužiocima i danas u sudnici govorio isto, jer nema šta da krije. No, to što je od svjedoka postao osumnjičeni, Zolak je, kako je rekao, doživio kao pritisak.

U svom, sad već poznatom maniru bahatosti i nadobudnosti, tužilac Džermin Pašić je pokušavajući da omalovaži svjedoka, kazao kako je sam tražio razgovor s istražiocem i kako mu niko nije ni nudio imunitet već sporazum o priznanju krivice, na što je Zolak ošto reagovao kazavši kako to nije tačno: “Kakve crne krivice, kad nisam bio kriv nizašta ni tada kao i sada. Ne znam ja kako vi to u pravosuđu krstite, nisam pravnik, ali mi je rečeno: ‘Ako budeš pričao, sve ovo dosad ti ćeš biti izuzet’.”

Odgovarajući na pitanja advokatice premijera, Vasvije Vidović, Zolak je rekao da ga premijer nikada ni lično, a ni preko posrednika nije kontaktirao kako bi ishodovao dozvolu za uvoz medicinske opreme za firmu Srebrena malina. Na pitanje Vidović za koliko dana je registrirana Srebrena malina, kazao je da je to trajalo četiri dana, a na njeno pitanje da li se i ranije dešavalo da se predmeti tako rješavaju, naveo je primjer iz 2015. godine kada je firma registrovana za dan.

U nastavku je potvrdio i da su imali nalog za hitno postupanje jer je bilo stanje nesreće. Kazao je i da je prije toga naložio da se na web stranicu Agencije postavi informacija da sve što ima veze sa pandemijom ima apsolutni prioritet. Vidović je svjedoku prezentirala informaciju koju su joj dostavili iz Agencije na čijem čelu je Zolak, a prema kojoj je u vrijeme stanja nesreće dato 325 saglasnosti za uvoz medicinskih sredstava, čiju tačnost je on potvrdio.

No, tužilac Pašić je opet s ciljem diskreditacije svjedoka u unakrsnom ispitivanju ustvrdio da je Zolak saslušan kao osumnjičeni, što je izazvalo žestoke reakcije odbrana, čak i predsjednice sudskog vijeća.

Nakon Vidovićkine tvrdnje da svjedok u predmetu nema status osumnjičenog, prigovoru se pridružila i Senka Nožica, advokatica dopremijerke Jelke Miličević, koja je istakla da se radi o nedozvoljenom ponašanju Tužilaštva, odnosno o čistim zloupotrebama i manipulacijama kako bi spriječili ljude da svjedoče, naglasivši: ”Ne može se neko čuvati u pričuvi kao osumnjičeni. Kad je ova optužnica podignuta, protiv ovog svjedoka je morala biti obustavljena istraga.”

Na ovo se nadovezala predsjednica Vijeća, sutkinja Džemila Begović koja je u svom obraćanju tužiocima bila više no jasna: ”Ovo vijeće ne zna protiv koga sve vi vodite istrage. Vi ste ga u optužnici predložili kao svjedoka. Optužnica u ovom predmetu je podignuta 22. decembra 2020. godine i u njoj je ovaj gospodin predložen kao svjedok”, složivši se s prigovorima odbrane da se radi o pritisku na svjedoke.

Današnje svjedočenje, odnosno ponašanje tužioca potvrdilo je ono što smo već više puta pisali: cilj istrage nije bila nabavka respiratora i da li je budžet, odnosno građani Federacije, oštećen ili ne, nego je meta od početka bio premijer s ciljem slabljenja Vlade Federacije, a posljednja politička dešavanja potvrđuju i teze da je cilj bio uklanjanje Novalića s pozicije premijera i preuzimanje Vlade Federacije, odnosno da je tužilaštvo iskorišteno za političke obračune. Nažalost, tužioci to svojim ponašanjem prema svjedocima potvrđuju tokom cijelog ovog procesa. Podsjetimo da su čak i njihovi svjedoci pred Sudom tvrdili da su bili izloženi pritiscima i maltretiranju, od Hasana Ganibegovića, preko Sunite Alagić, do Edite Kalajdžić, i da nisu znali da li su osumnjičeni ili svjedoci, odnosno da im je prijećeno da će postati osumnjičeni ukoliko ne ispričaju ono što tužioci žele čuti.

Svi svjedoci za koje su procijenili da neće pričati ono što oni žele, nisu ni pozvani, no tužiocima se to sad vraća kao boomerang i postaje sve jasnije koliko se traljavo i površno provela istraga i da afera u javnosti nije potkrijepljena dokazima. Ili to nije ni bio cilj, nego media plan kojim će se uništiti ugled Vlade Federacije, odnosno premijera. U prilog ovoj tezi svjedoči i nagli izostanak interesovanja velikog dijela ”javnosti” koji ignoriše nastavak suđenja i svjedoke odbrane, dok su dokazni postupak tužilaca pratili intenzivno.

(Vijesti.ba)