Letta: BiH treba biti dio konfederacije EU

Bosna i Hercegovina trebala bi biti primljena u konfederaciju Evropske unije.

Isto bi se trebalo uraditi i s ostalim državama zapadnog Balkana, te Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom, smatra Enrico Letta, lider Demokratske partije Italije i nekadašnji premijer te države.

U autorskom tekstu za Corriere Della Sera on traži da se takva odluka donese već na junskom samitu Evropske unije, kada će se lider 27 država ovog bloka okupiti kako bi raspravljali i o aplikacijama Ukrajine, Moldavije i Gruzije za kandidatski status.

Ukrajina je već predala odgovore na upitnik Evropske komisije, a mišljenje ove evropske institucije o tome, kao i aplikacijama Gruzije i Moldavije trebala bi se naći na Evropskom samitu.

I Bosna i Hercegovina je početkom marta ove godine zatražila kandidatski status.

Letta predlaže da se svim državama koje žele u EU najprije omogući nesmetani pristup evropskom tržištu.

“Ispravno je otvoriti vrata Ukrajini i drugim istočnoevropskim zemljama koje imaju istu težnju za slobodom i demokratijom. Pogrešno je umanjiti složenost ovog procesa. Ulaz je sve samo ne jednostavan. Mnogo je kašnjenja koje treba premostiti kako bi se prilagodili potrebnim standardima, namećući potencijalni uticaj novog proširenja na samu strukturu EU. Nakon 1989. nastavilo se bez vizije. Velika obećanja na početku; zatim godine hladnih tuševa; konačno, ubrzanje. Rezultat? Ogorčenost jednih, kao i pridošlica, a nepovjerenje drugih, starih članova. O tome svjedoče kasniji događaji u Mađarskoj, Poljskoj ili Višegradskoj grupi.

Moja molba je: nemojmo praviti iste greške.

Odmah stvaramo Evropsku konfederaciju koju čini 27 država članica, Ukrajina i Gruzija i Moldavija, a zatim Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Kosovo.

Dobijao bi se dvostruki rezultat. Ukrajina i druge zemlje koje čekaju mogle bi učestvovati u evropskom javnom životu i imati subjektivitet u zajedničkom političkom i strateškom prostoru. Paralelno, nastavio bi se uređeni put članstva u EU, bez forsiranja i u pravom trenutku”, napisao je Letta.

Predlaže i da se odmah nakon junskog samita organizira i velika konferencija lidera 27 država EU i aspiranata.

Ukazujući na lekcije iz historije on ističe da se greške ne smiju ponoviti, ali ni dopustiti novo razočarenje država koje žele biti dio Unije.

“Evropska konfederacija bi bila mjesto za politički dijalog između 36 članica. Zajednički izbori bi se dogovorili. Poboljšala bi se sposobnost zajedničkog definiranja globalnih strategija, počevši od odbrane mira, sigurnosti, promocije pravednog i održivog modela razvoja i borbe protiv klimatskih promjena.

A jedinstvo kontinenta bilo bi nabijeno snagom, čak i simboličnom”, piše bivši italijanski premijer dalje.

On ističe da je cjelovit, slobodan i napredan evropski kontinent u miru, strateški inters svih.

“Evropa sutrašnjice bit će drugačija, jako drugačija. Zbog toga je od vitalnog značaja voditi promjene, a ne biti vođeni događajima, počevši od odlučnosti da Evropsku uniju učinimo sve više kontinentom mira.

Evropa je naš dom: toliko je privlačna da milioni i milioni građana izvana žele biti dio nje. Toliko je dragocjen da je njegova reforma, učvršćivanje, historijska dužnost, možda najzahtjevnija s kojom su se ikada suočile naše generacije”, taključuje Letta.