Je li krstarica Moskva nosila nuklearne bojeve glave?

Ruski vodeći brod na Crnom moru koji je potonuo jučer nakon eksplozije na brodu možda je nosio nuklearne bojeve glave, upozorili su danas analitičari i stručnjaci, koji su pozvali na hitnu istragu o prijetnji.

Moskva, vodeća raketna krstarica iz sovjetske ere, potonula je u četvrtak u blizini luke Sevastopolj nakon što je Ukrajina objavila da je pogodila brod sa dvije krstareće rakete, uslijed čega se on prevrnuo. Rusija je priznala da je brod potonuo nakon požara i eksplozije na brodu, ali nije priznala da je plovilo pogođeno raketama, već je tvrdila da je došlo do eksplozije u magacinu oružja.

Sada postoje strahovi da je Moskva mogla nositi dvije nuklearne bojeve glave. Ukolik je to tačno, onda vojni svijet ima pred sobom scenarij ‘slomljene strijele’ – američki vojni žargon za nesreću s nuklearnim oružjem.

Mykhailo Samus, direktor vojnog think-tanka sa sjedištem u Lavovu; Andriy Klymenko, urednik Black Sea News; i ukrajinski list Defense Express upozorili su danas da je Moskva dizajnirana da nosi bojeve glave koje se mogu postaviti na vrh nadzvučnih projektila P-1000 – dizajniranih za uklanjanje američkih nosača aviona.

“Na brodu Moskva bi mogle biti nuklearne bojeve glave – dvije jedinice”, rekao je Samus, dok je Klimenko pozvao druge crnomorske nacije – Tursku, Rumuniju, Gruziju i Bugarsku – da insistiraju na objašnjenju. ‘Gdje su ove bojeve glave? Gdje su bili kada je municija eksplodirala’, upitao je.

U međuvremenu, Defense Express je saopćio da je ‘intervjuirao stručnjake, uključujući dizajnere i mornaričke oficire, koji su jednoglasno i nezavisno dali sledeći odgovor – postoji realna mogućnost da je pogođeni vodeći brod ruske Crnomorske flote mogao imati nuklearnu municiju u svom arsenalu.

List se pita: ‘Da li je nuklearna municija uvijek na brodu ili se puni samo po posebnom nalogu?’

Spekulacije o nuklearnoj katastrofi su se kovitlale dok su se postavljala pitanja i o posadi Moskva od 510 članova, za koju se uglavnom ne zna otkako je brod pogođen uz očekivanje da će stotine poginulih u eksploziji na brodu, piše Daily Mail.

Za sada se navodi samo oko 50 članova posade – koje je pokupio turski brod – dok je još 14 navodno pristiglo u luku Sevastopolj, a ostalo je oko 450 čija je sudbina nepoznata. Rusija tvrdi da je evakuirala cijelu posadu, ali video snimak iz Sevastopolja, sačinjen tokom noći, pokazuje desetine automobila koji navodno pripadaju mornarima i dalje parkiranih u luci – što sugerira da se njihovi vlasnici nisu vratili da ih pokupe.

Eksplozije na brodovima slične veličine često uzrokuju stotine smrtnih slučajeva. Kada su argentinski ratni brod General Belgrano pogodila dva britanska torpeda tokom Foklandskog rata, u eksploziji je poginulo ukupno 334 osobe. Belgrano je bio manji od Moskve, a municija nije eksplodirala.

Moskva je upala u probleme tokom noći u srijedu dok je plovila oko 60 milja od obale Odese, najveće ukrajinske luke i glavne pomorske baze. Ukrajinska vojska je saopćila da je pogođena sa dvije krstareće rakete Neptun koje je ispalila obalna baterija, a koje su pogodile lijevu stranu broda.

Ruski vojni izvori rekli su da se brod otkotrljao na bok i zapalio nakon eksplozije, dok su američki obavještajni izvori rekli da je brod pretrpio ‘veliku’ eksploziju zbog koje je bio teško oštećen prije nego što je potonuo.

Zvanična Moskva je samo saopćila da je brod pretrpeo požar i eksploziju prije nego što je njena mornarica pokušala da odvuče brod nazad u Sevastopolj, ali je tokom operacije potonuo u uzburkanom moru. Tačna lokacija olupine nije poznata.

Gubitak Moskve – vodećeg broda ruske Crnomorske flote ogromna je propagandna pobjeda za Kijev, kao i još jedan sramotan gubitak za Putinove oružane snage.

Potonuće Moskve ima i praktične implikacije za Rusiju. Kao vodeći brod, brod je vjerovatno imao zadatak da koordinira kretanje drugih brodova u Crnom moru što bi moglo izazvati dodatnu zabunu među ionako napetom ruskom komandnom strukturom.

Njegova uloga je takođe bila da osigura zaklon za druge ruske brodove koristeći svoje protivvazdušne rakete dok su oni lansirali napade krstarećim raketama na gradove i vojna mesta. Njegov gubitak će ih učiniti ranjivijim na ukrajinske udare, uključujući brze mlaznice ili dronove.

Ranije je zvaničnik odbrane Sjedinjenih Država rekao da je Rusija pomjerila svoja druga plovila 80 milja od ukrajinske obale – kako se sumnja da je pokušala da izađe iz dometa projektila – nakon što je brod oštećen.

Unutar Kremlja će se neizbježno postavljati pitanja o tome kako je jedan od njegovih glavnih brodova uništila zemlja bez operativne mornarice. Od izbijanja rata, ruske pomorske snage su pozicionirane uz obalu Ukrajine kako bi pružile podršku njenim kopnenim trupama i blokirale pristup obali.

HI Sutton, cijenjeni mornarički analitičar, ističe da je brod proveo posljednja dva mjeseca ploveći po ‘predvidivom’ obrascu oko Crnog mora – uglavnom sjedeći u vodama blizu Zmijskog Ostrva.

Sutton također ističe da je odbrana broda ‘modificirana’. Prvobitno je izgrađen 1983. od strane Sovjetskog Saveza, a podvrgnut je velikom remontu i ponovnom puštanju u rad 2000. godine. Ali od tada su ažuriranja bila parcijalna, a veliki remont je otkazan 2015. godine – što bi ga potencijalno ostavljalo ranjivim na moderno oružje.

Zapadni zvaničnici su u četvrtak navečer rekli da su ukrajinski izvještaji o operaciji “vjerodostojni” i da je napad pokazao njihovu sposobnost da udare Ruse u područjima gdje su pretpostavljali da su neranjivi.

Jedan je rekao: ‘Incident predstavlja još jedan ogroman gubitak u smislu ruskog kredibiliteta. Ponovo se pokazalo da su podložni napadima. Ovo je pitanje kompetencije. Ovo bi trebala biti vojska koja se modernizirala tokom posljednje decenije.

Ukrajinci su iskoristili svoju maštu i pokazali su se tako snalažljivi. Oni su u stanju djelovati u hodu i efektivno udaratiu ruske snage.’

Zapadni zvaničnici su takođe odbacili ruske izgovore za incident, nakon što su zvaničnici Kremlja sugerirali da je samo došlo do požara na brodu Moskva, što je dovelo do eksplozije velike količine municije.

Zvaničnik je dodao: ‘Ne mogu vam definitivno reći šta se tačno dogodilo. Ali ranije mi nije poznat požar na velikom ratnom brodu koji bi doveo do eksplozije municije’.

Gubitak ratnog broda, nazvanog po ruskoj prijestolnici, predstavlja razarajući simbolični poraz Moskve jer se njene trupe pregrupiraju za obnovljenu ofanzivu na istoku Ukrajine nakon povlačenja sa većeg dijela sjevera, uključujući glavni grad.

Brod može nositi 16 krstarećih projektila dugog dometa, a njegovo uklanjanje iz borbe smanjuje vatrenu moć Rusije u Crnom moru. To je također udarac ruskom prestižu u ratu koji se već smatra historijskom greškom.

Sada ulazi u svoju osmu sedmicu, ruska invazija je zastala zbog otpora ukrajinskih boraca podržanih oružjem i drugom pomoći koju su poslale zapadne zemlje. Vijest o potonuću vodećeg broda zasjenila je ruske tvrdnje o napredovanju u južnom lučkom gradu Mariupolju, gdje se bore protiv Ukrajinaca od prvih dana invazije u nekim od najtežih borbi u ratu – uz užasnu cijenu za civile.

Moskva bi trebalo da bude opremljena snažnim radarskim nizovima za navođenje svojih protivbrodskih, protivvazdušnih i protivpodmorničkih raketa koje se takođe koriste za upravljanje šest “bliskih oružanih sistema” koji su dizajnirani da uklanjaju dolazeće rakete.

Nije jasno kako su Ukrajinci tačno mogli da probiju ovu odbranu. Izvori povezani s ruskom Wagner grupom sugeriraju da su bespilotne letjelice Bayraktar možda korištene za odvraćanje pažnje ili nadjačavanje radara prije napada, iako je također moguće da su dronovi korišteni kao promatrači za usmjeravanje nadolazećih projektila na cilj.

Isti ruski vojni izvori tvrde da je Moskva dva puta pogođena projektilima sa svoje leve strane, da se prevrnula i zapalila. Ukrajinski mediji bili su preplavljeni tvrdnjama da je brod potonuo, iako je rusko ministarstvo odbrane to demantiralo – rekavši da je i dalje ‘plavljen’ i da će biti odvučen u luku.

Rusija je prvo priznala, putem državnih medija, da je brod pretrpio ozbiljnu štetu nakon što je požar izazvao eksploziju municije na brodu, ali nije spomenula ukrajinski napad – rekavši samo da se uzrok istražuje.

Ministarstvo odbrane je takođe saopćilo da je posada evakuirana, ali nije pominjalo žrtve.

Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministarstva odbrane, vjeruje da je ‘stotine’ mornara možda poginulo u eksploziji – mišljenje dijeli Ilja Ponomarjov, antiputinovski ruski političar, koji je rekao da je samo 50 od 510 vojnika, za sada, potvrđeno da je spašeno.

Taj izvještaj poklapa se s informacijama koje je iznio litvanski ministar nacionalne odbrane Arvidas Anušauskas. Objavljujući danas na društvenim mrežama, on je napisao: ‘S ruske krstarice Moskva je dat SOS signal u 1.05 sati.

‘[U] 1.14 ujutro Krstarica je ležala na boku i nakon pola sata sva struja je nestala. Od 2 sata ujutro, turski brod je evakuirao 54 mornara s krstarice, a oko 3 sata ujutro Turska i Rumunija su izvijestile da je brod potpuno potopljen. Gubici ruskog osoblja vezani za to još nisu poznati, iako je na brodu bilo 485 ljudi (od toga 66 oficira)’.

Gubitak “Moskve” označava do sada najteži udarac koji je Ukrajina nanijela ruskoj vojsci tokom rata i jedan od najvećih brodova izgubljenih u borbama od kraja Drugog svjetskog rata.

To također označava još jedan ponižavajući gubitak za Putinove oružane snage, a ruski lider je rekao da je bio ‘bijesan’ nakon što je dobio vijest.

Kako prenose ruski mediji, Putin je preko noći obaviješten o gubitku broda i pogrešno mu je rečeno da je napad izveden britanskim oružjem.

Putin je bio ‘bijesan’ na način ‘nikad ranije’, objavio je Telegram kanal General ukrajinske obavještajne službe SVR.

Kanal tvrdi da je saznao iznutra od bivšeg tajnog službenika s vezama unutar Kremlja.

Ni Ukrajina ni Rusija nisu dale zvaničan izvještaj o tome šta se dogodilo Moskvi – iako su izvori koji govore Telegram kanalu  Reverse Side of the Medal , koji ima veze s ruskom vojnom grupom Wager, dali detaljan izvještaj.

Prema tim izvorima, Moskva je plovila Crnim morem između ukrajinskih lučkih gradova Odese i Mikolajeva kada je gađana u srijedu navečer.

Ukrajina je navodno koristila bespilotne letjelice Bayraktar turske proizvodnje kako bi odvratila brodsku raketnu odbranu, dozvoljavajući dvije rakete Neptun ispaljene iz obalne baterije da se provuku.

Oni su udarili u brod na lijevoj strani, tvrde izvori, uzrokujući da se djelimično prevrnuo. Promjenjivi uvjeti na moru u kombinaciji sa rolnanjem značili su da se brod počeo puniti vodom.

Zbog straha da bi brodska municija mogla eksplodirati, Moskva je evakuirana i sada je potonula, dodaju izvori.

Ponomarjov je danas pišući na svom Telegram nalogu dao osnov tom navodu. Napisao je: ‘Predmetni brod Crnomorske flote, raketna krstarica Moskva, lansirana je na dno sa dvije ukrajinske rakete Neptun.

‘U ovom trenutku pouzdano se zna za spašavanje 50 ljudi od 510 članova posade.

Poređenja radi, 107 ljudi je poginulo tokom katastrofe podmornice Kursk [2000. godine].

Sada Putin na sebi ima Cushimu [razornu pomorsku bitku između Japana i Rusije 1905.] i Srebrenicu – sve to u toku jednog mjeseca. Zaista vješto’, napisao je.

Ukrajina nije potvrdila ovaj izvještaj, iako je tvrdila da je izvela uspješan napad na Moskvu.

Pretpostavlja se da je Neptunova baterija otvorila vatru negdje oko Odese, koja je glavna ukrajinska pomorska baza i lučki grad u kojem je ranije zabilježeno djelovanje protivbrodske baterije.

Neptun projektili imaju maksimalni domet od 170 milja, što čini područje okeana oko ostrva Snake – na kojem Moskva provodi veći dio svog vremena – prilično blizu udaljenosti.

Guverner Odese Maksim Marčenko napisao je jučer na Telegramu:

“Rakete Neptun koje čuvaju Crno more nanijele su veoma ozbiljnu štetu ruskom brodu. Slava Ukrajini!”

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič rekao je da se ‘iznenađenje dogodilo sa vodećim brodom ruske Crnomorske flote’, Moskvom – vođenom raketnom krstaricom klase 1164 Slava od 600 stopa i 12.500 tona, koja je prvi put porinuta 1979. godine.

‘Snažno gori. Upravo sada. A sa ovim olujnim morem ne zna se hoće li moći dobiti pomoć. Ima 510 članova posade’, rekao je u YouTube prijenosu. ‘Ne razumijemo šta se dogodilo’.

Kako su stizale vijesti o eksploziji, izvješćeno je da su vremenski uslovi u Crnom moru loši, što je dovelo do pitanja da li bi ratni brod mogao ostati na površini ako je ozbiljno oštećen u eksploziji, te može li biti i evakuiran.

Do toga je došlo i nekoliko dana nakon što se britanski premijer Boris Johnson sastao s ukrajinskim predsjednikom Voldimirom Zelenskim u Kijevu i obećao da će Ukrajini poslati 120 oklopnih vozila i nove protivbrodske raketne sisteme da pomognu u borbi protiv Rusije.

Ruske novinske agencije objavile su da je Moskva bila naoružana sa 16 protivbrodskih krstarećih raketa “Vulkan” dometa od najmanje 440 milja. Interfaks nije dao više detalja o incidentu.

Agencija je u aprilu 2021. citirala penzioniranog ruskog admirala koji je rekao da je “ovo najozbiljniji brod u Crnom moru”.

Moskva je takođe bila raspoređena tokom ruskog rata u Siriji  kao sredstvo odvraćanja od aviona suparničkih nacija koje su intervenirale u sukobu. Raspoređen je nakon što je turski avion oborio ruski lovac optužen za narušavanje zračnog prostora u blizini sirijske granice u novembru 2015.

Prošlog mjeseca Ukrajina je saopćila da je uništila veliki ruski brod za podršku iskrcavanju, Orsk, na manjem Azovskom moru sjeveroistočno od Crnog mora.

Moskva nije komentirala šta se dogodilo s brodom, ali satelitski snimci pokazuju da je veliki brod uništen i delimično potopljen u Berdjansku.

Raketna krstarica Moskva napustila je Sevastopolj, Krim, u februaru prema Crnom moru u sklopu ruske invazije na Ukrajinu, koju je pokrenuo Vladimir Putin 24. februara.

Ukrajina je kasno u srijedu upozorila da Rusija pojačava napore na jugu i istoku dok traži potpunu kontrolu nad Mariupoljom, prvim većim gradom koji će platiti cijenu potapanja Moskve. Zapadne vlade šalju više vojne pomoći za jačanje Kijeva.

Rusko ministarstvo odbrane u srijedu je saopćilo da se 1.026 vojnika ukrajinske 36. brigade marinaca, uključujući 162 oficira, predalo u Mariupolju, koji je već sedmicama pod opsadom, te da je luka u potpunosti pod njenom kontrolom.

Zauzimanje industrijskog okruga Azovstal, gdje su marinci bili skriveni, dalo bi Rusima potpunu kontrolu nad glavnom ukrajinskom lukom u Azovskom moru, ojačalo bi južni kopneni koridor i proširilo svoju okupaciju na istok zemlje.

Ukrajinski generalštab rekao je da ruske snage napadaju Azovstal i luku, ali je portparol ministarstva odbrane rekao da nema informacija o bilo kakvoj predaji.

“Ruske snage pojačavaju svoje aktivnosti na južnom i istočnom frontu, pokušavajući da se osvete za svoje poraze”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju u srijedu navečer.

Novinari Reutersa koji su pratili separatiste koje podržava Rusija vidjeli su u utorak plamen kako kulja iz oblasti Azovstal, dan nakon što je ukrajinska 36. brigada marinaca saopštila da su njene trupe ostale bez municije.

Sjedinjene Države objavile su u srijedu dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći, uključujući artiljerijske sisteme, oklopne transportere i helikoptere. Time je ukupna američka vojna pomoć dostigla više od 2,5 milijardi dolara. Francuska i Njemačka su također obećale više.

Visoki američki zvaničnici vagaju da li da pošalju visokog člana kabineta, kao što su državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Austin Lloyd, u Kijev u znak solidarnosti, rekao je izvor upoznat sa situacijom.

Rusija će smatrati američka i NATO vozila koja prevoze oružje na ukrajinskoj teritoriji kao legitimne vojne mete, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov agenciji TASS.

Ukrajina kaže da se vjeruje da je na desetine hiljada ljudi ubijeno u Mariupolju i optužuje Rusiju da blokira konvoje pomoći civilima koji su tamo ostali.

Njegov gradonačelnik Vadim Bojčenko rekao je da je Rusija dovela mobilne krematorije “kako bi se riješila dokaza o ratnim zločinima” – izjava koju nije bilo moguće provjeriti.

politicki.ba