Intelektualno: U trenutnoj energetskoj krizi često je pitanje ša očekujemo od naredne zime koja je pred nama. Kao neko ko direktno radi na projektima vezanim za protoko plina, da li nam možete reći nešto više o čitavoj situaciji?
Merdić: Kako bi situaciju bolje razumjeli moramo da znamo da je mreža Energije spojena u čitavoj Evropi. Naprimjer jedan od najvećih plinovoda u Njemačkoj je napravljen kao tranzit i spaja Sjeverni Tok preko Njemačke sa Čečkom. To znaci da gašenje Sjevernog Toka ima utjecaj na citavu Evropu. Manjak ruskog plina stavlja evropsko tržište pred velike izazove, zato sto izgradnja nove infrastruktura za transport plina dugo traje. Trenutno su svi uvozni putevi u Evropu na njihovim maksimalnim kapacitetima. Za uvoz ostaju kao alternativa izgradnja novih LNG terminala i stari Plinovod koji vodi iz Rusije preko Ukrajine u Evropu. Situacija u Evropi je kritična zato sto je protok otežavan kroz promjenu pravca toka. Prije rata u Ukrajinii je bio tok iz Istoka na Zapad, a sada je to obrnuto. Velike količine plina stižu preku LNG terminala u Belgiji i Holandij, kako bi kompenzirali količine iz sjevernog toka. Kada su planirane i koncipirane plinske mreže one su napravljene za transport iz Istoka na Zapad Evrope. Zato su se sada maksimalne količine transporta smanjile. Ta situacija će se opustiti kada Njemačka napravi prve LNG Terminale, tamo gdje je priključen Sjeverni tok u Njemačkoj. Plinski rezervoari su ispunili zahtjev Njemačke i napunili svoje kapacitete do 85 %. Tako da se računa da će se moći kompenzirati količine koje sada fale iz Sjevernog toka 1. U čitavoj Evropi se probaju naći alternative za količine iz Rusije, što znači da jeftine energije neće biti. Evropa sa njenom velikom industrijom će biti uvijek ovisna od uvoza energije. Ovakvo stanje će se probati kompenzirati sa lokalnom proizvodnjom hidrogena koji treba da dugoročno zamijeni prirodni plin. Ostaje pitanje kako će se velike cijene plina odraziti na industriju i proizvodnju, jer to može uz ekonomsku krizu izazvati i socijalnu.
Intelektualno: Osim Vašeg profesionalnog posla, aktivni ste i kao predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije Njemačka. Možete li nam nešto više reći o toj organizaciji? Šta je njena misija i čime se ona bavi?
Merdić: Bošnjacka nacionalna fondacija – BNF je osnovana 2011. godine u Sarajevu i ima svoje ogranke u Švicerskoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj. BNF se oformila kao nužna potreba Bošnjaka u očuvanju njihovog identiteta. Kao što je poznato u Bosni žive tri konstitutativna naroda i nažalost politika pogotovo u zadnje vrjeme je pokazala da Srbija i Hrvatska imaju direktan utjecaj u unutrašnje političke odnose Bosne i Hercegovine. Mi Bošnjaci imamo našu državu Bosnu koja štiti naše vrijednosti. Moramo biti svjesti važnosti države i čuvati njen integritet. Želimo da na najboljim pozicijama budu najbolji među nama, ne ovisno kojem narodu se pripisivali.
Intelektualno: Zbog čega je bitno da Bošnjaci u dijaspori budu članovi BNF-a?
Merdić: U dijaspori živi vise Bošnjaka nego u Bosni. Nažalost još nismo uspjeli da ujedinimo dijasporu i da se složimo oko zajedničkih ciljeva. U dijaspori nije samo velika finansijska snaga neko i intelektualna. Ljudi u dijaspori su odrasli u jednom toliko koliko pravednom sistemu. To je utjecalo na njih i na njihovo razumijevanje, da se može jedna zajednica samo izgraditi ako ima pravde u njoj. Ti ljudi imaju velki potecijal da se vrate u našu domovinu i budu ključni faktor za razvoj i prosperitet. Bitno je da se takvim ljudima pripremi teren. BNF nastoji da pripremi teren za takvo nešto u budućnosti. Želim da kažem Bošnjacima u dijaspori da nije dosta da se potroši jednom godišnje novac na ćevape kako bi se podržala domovina. Trebamo da usmjerimo naš finansijski potencijala u jedan pravac. Učlanite se u BNF i olakšajte našu misiju u cilju jačanja Bošnjaka.
Inteletkualno: Koliko smatrate da je važno da Bošnjaci lobiraju za interese domovine Bosne i Hercegovine ?
Merdić: U svakom lošem je nešto dobro. Loše je sto su Bošnjaci napustiti svoj rodni kraj i kroz njihov rad izgradili druge države i narode. Sa druge stane je dobro sto Bošnjaci mogu da imaju direktan utjecaj na politiku u zemlji u kojoj žive. Zato moraju da ispune dvije kriterije. Moraju bit svjesni svoga identiteta i svojih vrijednosti, i moraju imati kvalitetne i korisne sposobnosti za društvo. Veza sa domovinom mora da ostane očuvana i u trećoj četvrtoj generaciji Bošnjaka. Naši Bošnjaci u dijaspori su izuzetno aktivni i trebaju biti uključeni u bitne procese u domovini. Važno je lobirati za domovinu Bosnu i Hercegovinu, za naš Sandžak i za interese Bošnjaka gdje god se oni nalazili, a to može svako od nas. Ipak, kroz djelovanje kroz instituciju kakva je Bošnjačka nacionalna fondacija dosta je lakše lobirati za domovinu, a to smo i dokazali sa nekoliko saopštenja, pisama i drugim aktivnostima na bosanskom i njemačkom jeziku.
Inteletkualno: Vaša poruka za naše čitaoce u domovini, dijaspori i Sandžaku?
Merdić: Želim da istaknem to da su svi Bošnjaci gdje god da se nalaze bitni, te da imamo iste vrijednosti. Zbog toga su svi dobro došli u Bošnjačku nacionalnu fondaciju bez obzira na svoju političku orijentaciju ili područje sa kojeg dolaze itd. BNF-u je svaki Bošnjak bitan i tako će uvijek biti. Želimo da postignemo jedinstvo među Bošnjacima širom dijaspore, kao uvod za sveopće jedinstvo Bošnjaka, kao političke nacije bez koje se u Bosni i Hercegovini, ali i ostatku regiona neće donositi odluke. BNF je tu da kroz podršku različitim projektima pomogne jačanje bošnjačke nacije. Nacija je prvi štit naših vrijednosti, a naše vjernosti su najboljeg morala i najbolje etike. To su islamske vrijednosti.
INTELEKTUALNO
