Na kabulskom aerodoromu u ponedjeljak je izbio sukob između neidentificiranih napadača, zapadnih sigurnosnih snaga i afganistanskih stražara, objavile su njemačke oružane snage. Jedan je afganistanski stražar ubijen, trojica su ranjena u sukobu u koji su bile uključene i američke i njemačke snage, objavila je na Twitteru njemačka vojska. Nije definirano kojoj je skupini pripadao poginuli Afganistanac.
Na novinarski upit hoće li SAD zbog evakuacija produljiti krajnji rok povlačenja, 31. avgusta, američki predsjednik Joe Biden odgovorio je: “Nadamo se da nećemo morati produljivati”. Evakuaciju je nazvao “teškom i bolnom”.
The New York Times tvrdi kako je riječ o potvrdi da je SAD izgubio utjecaj na samo na vlast na u Kabulu nego i na zbivanja u Afganistanu, pa i šire, u Srednjoj Aziji. Na takvo se razmišljanje često može naići ovih dana, pri čemu autori teza da je SAD u Afganistanu izgubio globalnu premoć zanemaruju stratešku odluku američke politike, odluku koja nadilazi podjelu demokrati-republikanci.
Nakon kraha iračke invazije 2003. godine Washington je zaključio da je došlo vrijeme da prestane djelovati kao globalni policajac. Ta je odluka bila moguća, između ostalog, zato što je SAD opet postao energetski nezavisan, što je nafti oduzelo epitet presudnog geopolitičkog stratega. Od nafte koja prolazi kroz Hormuški tjesnac samo tri posto ide u Evropu. Prelazak na zelene energije dodatni je udarac fosilnim gorivima.
Barack Obama poznatim govorom u Kairu 2009. godine poručuje islamskom svijetu da im SAD nije neprijatelj. Sukob u Libiji pokreće tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji nije zbog toga na sudu, ali bi mogao biti. SAD se uključuje kad je humanitarna katastrofa prijetila Bengaziju. Obama ne ulazi u rat u Siriji, definira da Ukrajina nije američki nacionalni interes. Donald Trump ide korak dalje i najavljuje povlačenje iz Sirije i Afganistana. Biden provodi ovo potonje, ali i dogovara odlazak iz Iraka.
Strateški je plan SAD-a očuvanje primata na području Indo-Pacifika. Ondje je središte globalne ekonomije i trgovine, tu su tri najveće svjetske privrede: SAD, Kina i Japan. Tu je Indija. Tu su nova tržišta. Tu se odlučuje budućnost ovog stoljeća. MENA (Srednji istok i Sjeverna Afrika) je od drugorazrednog interesa, a Balkan ni to. Vanjskopolitička doktrina predsjednika Bidena usmjerena je na oslobađanje resursa i smanjenje američke izloženosti u drugim dijelovima svijeta.
Odgovornost za sigurnost moraju preuzeti lokalni akteri. EU u Europi, Rusija i Kina u Srednjoj Aziji. Što će Peking onemogućiti u maksimalnom fokusiranju na Pacifik.
Londonski The Times piše da je britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab izjavio kako je “Amerika upravo poručila svijetu da nije zainteresirana igrati globalnu ulogu”. To ima ozbiljne posljedice za planove politike “globalne Britanije” koja se oslanjala na posebne odnose sa SAD-om. Raab navodi da će vlada morati revidirati nedavni pregled obrambene i vanjske politike jer “SAD više nije pouzdan saveznik”.
Autor: Jutarnji list
