Godišnjica Armije RBiH: Naša molitva dušama poginulih boraca mora biti zavjet da uzmaka ne smije biti - BH Vijesti

Godišnjica Armije RBiH: Naša molitva dušama poginulih boraca mora biti zavjet da uzmaka ne smije biti

Tri decenije je od odluke Predsjedništva BiH o osnivanju Armije Republike BiH, koja nije samo odbranila državu u njenim međunarodno priznatim granicama, već i samu ideju Bosne, zemlje u kojoj ljudi različitih nacionalnosti, vjerskih uvjerenja i kultura mogu živjeti skupa.

Armija je formirana od jedinica Teritorijalne odbrane BiH i organiziranih dobrovoljaca. Iako slabo naoružana oduprijela se agresiji daleko nadmoćnijeg neprijatelja i tako osujetila plan velikosrpskih nacionalista i balkanskog krvnika Slobodana Miloševića uobličen u Memorandumu Srpske akademije nauka i umjetnosti o Bosni tek kao zapadnoj srpskoj pokrajini.

Izdržala je u jednom periodu i udare i od zapadnog komšije, u Hrvatskoj je 1993. i početkom 1994. tinjala ideja da se famozna salveta iz Karađorđeva može pretočiti u konkretnu podjelu BiH između Zagreba i Beograda. Ponosni Krajišnici borili su se protiv izdajnika, beogradske sluge i presuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića i njegove paratvorevine čiju je vojnu logistiku direktno osiguravao Miloševićev zločinački obavještajni aparat.

Armija RBiH platila je visoku cijenu rata na tri fronta, hiljade pripadnika je položilo život za domovinu, generacije rođene šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka podnijele su najveću žrtvu. Bili su to mladići u najboljim godinama, život je bio pred njima, ali nisu kalkulisali šta uraditi te 1992.

Ako zaista želimo održavati kulturu sjećanja i poštovati žrtvu Armije RBiH zajedno s onom koju je podnio bh. narod, onda nemamo nikakvo pravo 30 godina kasnije pognuti glavu pred trenutnim opasnostima i prijetnjama s kojima se suočava država BiH.

Naša molitva, naš pijetet dušama poginulih boraca Armije RBiH mora biti zavjet svakog Bosanca i Hercegovca da uzmaka ne smije biti, baš kao što su oni hrabro poručili historijskog 15. aprila 1992.