Rusija će vjerovatno proširiti svoju konfrontaciju sa zapadom pritiskom na Srbiju da podriva nezavisnost Kosova i drugih država zapadnog Balkana, upozorili su regionalni lideri u intervjuima za Guardian
Oni su također pozvali EU i NATO da ubrzaju svoj pristup zahtjevima za članstvo balkanskih zemalja i pojačaju odbranu od ruskog uplitanja.
Kosovski premijer Aljbin Kurti upozorio je da je „u interesu Ruske Federacije da ima nova ratišta jer ne žele da se vrate miru“.
Predsjednica te zemlje Vjosa Osmani je predvidjela da će „Rusija, destabilizujući zapadni Balkan, nastojati da destabilizira cijelu Evropu” i rekla da Moskva koristi Srbiju da ugrozi demokratske vrijednosti.
Šefik Džaferović, bošnjački član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, upozorio je da je njegova zemlja posebno osjetljiva na rusko miješanje, jer Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva koji ima bliske veze s Kremljom, prijeti povlačenjem bosanskih Srba iz državne vojske, pravosuđa i poreskog sistema – u stvari komadanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995. godine.
“Dodik pokušava iskoristiti činjenicu da je pažnja zapada usmjerena na Ukrajinu”, rekao je Džaferović za Guardian. “U njegovom ponašanju ohrabruje ga Rusija, koja uvijek želi pokazati da može destabilizirati meko podnožje EU i NATO-a. Zapadne vlade bi to trebale mnogo ozbiljnije razmotriti i aktivnije i snažnije se angažirati u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu”, poručuje on.
“Ovo su mračni dani za Evropu i cijeli svijet. Svjedoci smo nečega što je užasno. Sličan užas smo vidjeli i ovdje u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina”, rekao je Džaferović.
Osmani je reklo da se smirivanje autokrata poput Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pokazalo nefunkcionalnim u Ukrajini. Ona je upozorila:
“Rusija će vjerovatno koristiti ili Baltik ili zapadni Balkan – ili oboje – da podigne tenzije i proširi krizu na međunarodnom planu”.
Kurti, pak, kaže:
„Bojim se da što duže traje rat u Ukrajini, veće su šanse za prelivanje na zapadni Balkan. A to je zato što je u interesu Ruske Federacije da ima nova bojišta.”
„Putin i dalje smatra intervenciju NATO -a na Kosovu najvažnijim nedavnim pojedinačnim događajem“, rekao je Kurti.
Izjave sagovornika Guardiana uslijedile su kada je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock započela turneju po zapadnom Balkanu, uključujući Kosovo i Srbiju, rekavši da je odlučna da pošalje poruku da Evropa neće dozvoliti da region padne pod uticaj Rusije.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, koje su već članice NATO-a, udvostručili su svoje pozive da se postigne ozbiljan napredak u pogledu zaustavljenih zahtjeva za pridruživanje EU.
Kosovo takođe aplicira za članstvo u Vijeću Evrope – iz kojeg Rusija istupa.
Osmani je rekla:
„Sve što vidimo u Ukrajini budi sjećanja na visoku cijenu koju smo morali platiti da bismo ostvarili našu slobodu. Dakle, možda smo mala zemlja, ali se nadamo da imamo veliki glas da kažemo da nema previsoke cijene za odbranu demokratije”.
Srbija, i sama aspirant ka članstvu u EU, vrši delikatan balans između svojih evropskih aspiracija i bliskih kulturnih i političkih veza sa Rusijom. Ranije ovog mjeseca, hiljade ljudi mahalo je ruskim zastavama i slikama Putina na promoskovskim demonstracijama nakon invazije na Ukrajinu.
Vučić je više puta isticao da je ta zemlja na nedavnom ključnom glasanju u Generalnoj skupštini UN glasala protiv Rusije, a ne da je podržava.
Osmani smatra:
„Beograd je jedino mjesto u Evropi sa pro-putinovskim protestima, a političari kažu da podržavaju agresiju. Oni su jedina zemlja u Evropi koja se nije uskladila sa sankcijama EU. Upravo suprotno – povećali su broj letova iz Beograda za Rusiju”, naglasila je Osmani.
Kurti je rekao: „Neutralnost znači biti na strani agresora. To je nešto najnepristojnije što možete učiniti. Ne možete biti neutralni između vatre i vatrogasca”, smatra kosovski premijer.
