Povijest ruskih vojnih intervencija, bilo da se radi o Ukrajini ili Siriji ili o vojnoj kampanji kod kuće u Čečeniji, umrljana je očitim nepoštivanjem međunarodnog humanitarnog prava”, rekla je Agnès Callamar, glavna sekretarica Amnesty Internationala, te nastavila:
“Ruska vojska u više je navrata prekršila ratna pravila propustivši zaštititi civile ili ih čak izravno napadajući. Ruske snage su pokrenule neselektivne napade, koristile zabranjeno oružje i ponekad očito namjerno gađale civile i civilne objekte, što je ratni zločin.”
Za svakoga ko je pratio način ratovanja ruskog predsjednika Vladimira Putina, to je depresivno prepoznatljiv obrazac. Ruska vojska ima kulturu brutalnosti i prezira prema zakonima oružanog sukoba, koji je opširno dokumentiran u prošlosti, piše CNN.
Scene koje su viđene u mjestima poput Buče sugeriraju intimnu vrstu nasilja, nešto što podsjeća na ruski rat u Čečeniji.
Tokom drugog Čečenskog rata, koji se poklopio s Putinovim usponom na vlast, pojavile su se i optužbe o raširenom kršenju ljudskih prava od strane ruskih vojnika. Da navedemo samo jedan dobro poznati incident, istražitelji Human Rights Watcha dokumentirali su 2000. godine pogubljenje najmanje 60 civila po kratkom postupku u dva predgrađa Groznog, glavnog grada Čečenije.
Mještani su otkrili masovne grobnice u Čečeniji, a međunarodni dužnosnici doputovali su radi utvrđivanja činjenica i davali zabrinute izjave o izvještajima o zlostavljanju i nelegalnim ubojstvima. Te izjave nisu spriječile rusku vojsku da nastavi s nemilosrdnom kampanjom pacifikacije.
Ruska vojska već neko vrijeme ima reputaciju okrutnosti
Mnogo prije invazije na Ukrajinu, ruska vojska je imala reputaciju okrutnosti. Rusija ima hibridni sistem koji kombinira ugovorne vojnike i regrute. Iako ruska vlada tvrdi da je postigla napredak u profesionalizaciji svojih snaga, vojska još uvijek ima brutalni sistem zastrašivanja i maltretiranja poznat kao dedovščina, ozloglašenu tradiciju koja potiče starije regrute da tuku, brutaliziraju ili čak siluju mlađe regrute.
Putin je nedavno objavio ukaz o proljetnoj mobilizaciji, kojim je odredio da 134.500 osoba bude pozvano u ruske oružane snage. Ruski predsjednik izvorno je tvrdio da ruski regruti neće sudjelovati u onome što je Rusija eufemistički nazvala “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini. No rusko ministarstvo odbrane naknadno je priznalo da se regruti bore u Ukrajini, a ukrajinske snage tvrde da su zarobile znatan broj ruskih regruta.
Ukrajinski istražitelji već pokreću kriminalne istrage o navodnim zločinima ruskih snaga jer je sve više područja oslobođeno ruske kontrole, naročito oko Kijeva i sjevernog grada Černihiva.
Proći će dani, a možda i sedmice prije nego što dobijemo potpuniju sliku onoga što se dogodilo u Buči. Ali ako je prošlost ikakav pokazatelj, malo je nade da će ruski počinitelji biti izvedeni pred lice pravde, zaključuje CNN.
(Index.hr)
